Slobodna zona
Slobodna zona luke Split unutar Vranjičko-solinskog bazena — porezne i carinske povlastice za proizvodnju, oplemenjivanje i skladištenje robe.
Po putničkom prometu luka Split danas je prva u Hrvatskoj, a po prometu tereta treća — odmah iza luka Rijeke i Ploča.
Luka Split je zbog svog geografskog položaja, zaleđa te velikog broja naseljenih otoka u priobalju oduvijek bila orijentirana na putnički i teretni promet. Povoljan položaj luke na Jadranskom moru, uvučenom u samo središte Europe, utjecao je na razvitak prometne infrastrukture prema Splitu.
Zbog toga značaja, prometnog položaja i tadašnjih smjernica razvitka prometa osnovana je Carinska zona Split 1988. godine. U cilju razvitka poslovanja i investiranja u infrastrukturu luke — uvjetovanog poreznim i carinskim povlasticama iz Zakona o slobodnim zonama — Lučka uprava Split uskladila je postojeće carinske zone sa Zakonom, osnivajući Slobodnu zonu luke Split.
Od carinske zone do slobodne zone
Carinska zona Split
Osnovana Carinska zona Split kao odgovor na prometni značaj i položaj luke.
1998.
Suglasnost Vlade RH
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Split za osnivanje Slobodne zone luke Split.
2000.
Rješenje Ministarstva gospodarstva
Rješenjem Ministarstva gospodarstva utvrđeno je udovoljavanje uvjeta za početak rada slobodne zone luke Split.
2001.
Početak rada
Slobodna zona luke Split započela je s radom.
Dva dijela unutar Vranjičko-solinskog bazena
Slobodna zona luke Split obuhvaća dio kopnenog i morskog dijela lučkog područja te se u cijelosti nalazi unutar područja Vranjičko-solinskog bazena.
Što se može obavljati u Slobodnoj zoni
Sukladno Zakonu o slobodnim zonama · NN 44/96, 78/99, 127/00, 92/05, 85/08, 148/13
Poslovanje u Slobodnoj zoni
Za uvjete korištenja, zakup prostora i porezne povlastice obratite se Lučkoj upravi Split.